1828-1894
Mina Karadžić Vukomanović

SLIKARKA I PREVODITELJKA
„Kad si zvezda, sele moja,
da si među zvezdicama…“
Ćerka Vuka Karadžića, čuvenog reformatora srpskog jezika i Bečlijke Ane Marije Kraus, jedna je od trinaestoro dece, od koje su svi, osim nje i brata Dimitrija, prerano preminuli.
Izuzetno obrazovana, govorila je nekoliko jezika, bavila se prevođenjem i muzikom, a od svih umetnosti najviše je volela slikarstvo, pohađajući časove u ateljeima poznatih austrijskih slikara. Sačuvano je pedesetak njenih slika i više crteža olovkom i kredom, od kojih su neki pronađeni na konceptima očevih pisama.
Veoma rano postaje očeva saradnica i čuvarka njegove zaostavštine, što će ostati do kraja života. Njen prevod srpskih narodnih umotvorina i zbirke narodnih priča svog oca na nemački jezik, bio je značajan za afirmaciju srpskog naroda u Evropi.
Porodična kuća Karadžića u Beču bila je mesto gde su se okupljale mnoge značajne ličnosti onoga doba: Njegoš, Đura Daničić, slikari Uroš Knežević i Steva Todorović, pesnik Branko Radičević, čija će ostati večita nedosanjana ljubav, i mnogi drugi.
Kao desetogodišnjakinja počela je da vodi spomenar u koji su joj zapise i stihove beležili mnogi slavni prijatelji porodice i načinili ga važnim spomenikom srpske kulture, nauke i umetnosti.
Po preseljenju u Beograd udaje se za profesora Aleksu Vukomanovića, bratanca kneginje Ljubice, uprkos protivljenju roditelja. Rodila je sina Janka, koji je umro mlad na ruskom frontu, pod nerazjašnjenim okolnostima. Neposredno pre smrti zaveštala je Kraljevini Srbiji svu građu koja je ostala iza njenog oca, kao i porodične predmete.
Njena platna čuvaju se u Narodnom muzeju u Beogradu, Arhivu SANU i Galeriji Matice srpske u Novom Sadu.
Šta je najdivnije u našem biću? Šta to čvrsto zatvara u nevidljive odaje
Najveći bol i paklene muke, ovozemaljsku sreću i rajske sne?
Šta krije najveće radosti na svetu, šta tako lako, a duboko može biti ojađeno?
To je srce u našim grudima sa svojim nadanjima, svojom ljubavlju.
(iz pesme „Srce“ koju Mina 1859. poklanja vereniku Aleksi Vukomanoviću, budućem mužu)
Izvor: Jelena Mitrović i Sonja Bajić, Kakva ženska!, Kreativni centar, Beograd, 2018.
A. Stolić, Srpski biografski rečnik, Matica srpska, Novi Sad, 2009.